PRAVILNIK O RADU

Na temelju čl. 125. i 126. Zakona o radu (Narodne Novine 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13), a uz prethodnu
suglasnost osnivača Suzane Matošević (OIB: 76252168962) s prebivalištem u Puli, Monte Magno 13 od 02.
listopada 2013. godine, Upravno vijeće Dječjeg vrtića Oblutak sa sjedištem u Puli, Monte Magno 13 (u daljnjem
tekstu: Poslodavac) na sjednici održanoj dana 02. listopada 2013. godine, donosi sljedeći
PRAVILNIK O RADU
DJEČJEG VRTIĆA OBLUTAK
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom o radu (dalje u tekstu: Pravilnik) uređuju se plaće, organizacija rada, postupak i mjere za
zaštitu dostojanstva radnika, mjere zaštite od diskriminacije radnika, zaštita života, zdravlja i privatnosti radnika,
radno vrijeme, odmori i dopusti, zabrana natjecanja radnika s poslodavcem te ostvarivanje prava i obveza iz
radnog odnosa i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod Poslodavca.
Članak 2.
Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, ovim Pravilnikom, kolektivnim
ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako zakonom nije drukčije određeno.
Članak 3.
Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je
obvezan prema uputama Poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.
II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU
Članak 4.
Svatko može slobodno, ravnopravno i pod jednakim uvjetima, na način propisan zakonom i ovim Pravilnikom,
zasnovati radni odnos s Poslodavcem ako ispunjava opće uvjete za zasnivanje radnog odnosa utvrđene zakonom
kao i posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa na određenim poslovima određene zakonom, drugim propisom
i Pravilnikom o unutarnjem ustroju i načinu rada Poslodavca.
Članak 5.
Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.
Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme.
Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme koje je određeno rokom, izvršenjem određenog
posla ili nastupanjem određenog događaja.
Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti svaki sljedeći uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako
za to postoji objektivan razlog koji mora biti naveden u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi iz članka 6. ovog
Pravilnika.
Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu iz stavka 1. ovoga članka koja bi utjecala na produljenje
ugovorenog trajanja toga ugovora smatra se svakim sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme.
Poslodavac je dužan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme osigurati
iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme koji ima ista ili slična stručna
znanja i vještine, a obavlja iste ili slične poslove.
Članak 6.
Poslodavac uređuje svoje unutarnje ustrojstvo sukladno propisima kojima se uređuje predškolski odgoj, Statutu i
ostalim općim aktima.
Popis radnih mjesta, uvjete za obavljanje poslova na tim radnim mjestima, broj izvršitelja uređuje se Pravilnikom
o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada.
Članak 7.
Prilikom sklapanja ugovora o radu, kao i tijekom trajanja radnog odnosa, radnik je dužan obavijestiti Poslodavca
o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja
ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.
Radnik je osobito dužan obavijestiti Poslodavca o svojoj bolesti ili bilo kojim okolnostima u svom životu koje bi
na bilo koji način mogle utjecati na dobrobit djece ili kvalitetu radnikova odnosa s djecom.
Članak 8.
Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, Poslodavac može uputiti radnika na
liječnički pregled.
Troškove liječničkog pregleda snosi Poslodavac.
III. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA
Članak 9.
Poslodavac je dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, sredstva za rad i pristup mjestu rada te
organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika u skladu sa zakonom i drugim propisima.
Poslodavac je dužan upoznati radnika s opasnostima posla kojeg radnik obavlja, a dužan ga je i osposobiti za rad
na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika te sprječava nastanak nesreća.
Članak 10.
Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to
određeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s
radnim odnosom.
Osobne podatke radnika smije prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati samo Poslodavac ili osoba koju za to
Poslodavac posebno opunomoći.
IV. PROBNI RAD, OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD
Članak 11.
Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.
Probni rad ne smije trajati duže od šest mjeseci.
Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje sedam dana.
Članak 12.
Osobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala Poslodavac može zaposliti kao pripravnika.
Ugovor o radu pripravnika može se sklopiti na određeno vrijeme.
Članak 13.
Pripravnik se za samostalan rad osposobljava pod nadzorom mentora koji se imenuje sukladno posebnim
propisima iz područja predškolskog odgoja i obrazovanja.
Za trajanja pripravničkog staža pripravnik će obavljati sve poslove iz djelokruga poslova za koje se priprema.
Radi osposobljavanja za samostalan rad, pripravnika se može privremeno uputiti na rad kod drugog poslodavca.
Članak 14.
Osposobljavanje pripravnika za samostalan rad (pripravnički staž) traje najduže godinu dana, ako posebnim
propisom iz područja predškolskog odgoja i naobrazbe nije drukčije određeno.
Članak 15.
Nakon što završi pripravnički staž, pripravnik polaže stručni ispit sukladno propisima iz područja predškolskog
odgoja i naobrazbe.
Poslodavac može donijeti odluku o redovitom otkazu ugovora o radu s pripravnikom koji ne položi stručni ispit.
Članak 16.
Ako je stručni ispit ili radno iskustvo zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova,
Poslodavac može osobu koja je završila školovanje primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja
radnog odnosa (stručno osposobljavanje za rad).
Razdoblje stručnog osposobljavanja za rad iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u pripravnički staž i radno
iskustvo propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta.
Stručno osposobljavanje za rad može trajati koliko i pripravnički staž.
Ako zakonom nije drukčije propisano, na osobu koja se stručno osposobljava za rad primjenjuju se odredbe o
radnim odnosima iz Zakona o radu i drugih zakona, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi
plaće te prestanku ugovora o radu.
Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad mora se sklopiti u pisanom obliku.
V. RADNO VRIJEME
Članak 17.
Ugovor o radu može se sklopiti za puno ili nepuno radno vrijeme.
Puno radno vrijeme ne smije biti duže od 40 sati tjedno.
Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.
Radnik ne može sklopiti govore o radu za nepuno radno vrijeme s više poslodavaca s ukupnim radnim vremenom
dužim od punog radnog vremena.
Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik je dužan obavijestiti Poslodavca o
sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.
Članak 18.
U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik
na zahtjev Poslodavca mora raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad), ali
najviše do 8 sati tjedno.
Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od 180 sati godišnje.
Ako prekovremeni rad određenog radnika traje duže od četiri tjedna neprekidno ili više od dvanaest tjedana
tijekom kalendarske godine, odnosno ako prekovremeni rad svih radnika određenog poslodavca prelazi deset
posto ukupnoga radnog vremena u određenom mjesecu, o prekovremenom radu mora se obavijestiti inspektor
rada u roku od osam dana od dana nastupa neke od navedenih okolnosti.
Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnih radnika. Trudnica, roditelj s djetetom do 3 godine starosti, samohrani
roditelj s djetetom do 6 godina starosti i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, može raditi prekovremeno
samo ako dostavi Poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.
Članak 19.
Ako dnevni i tjedni raspored radnog vremena nije određen propisom ili ugovorom o radu, o rasporedu radnog
vremena odlučuje Poslodavac pisanom odlukom.
Poslodavac mora obavijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana
unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.
VI. ODMORI I DOPUSTI
Članak 20.
Radnik koji ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta.
Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme.
Vrijeme i način korištenja stanke određuje Poslodavac u dogovoru s radnikom.
Članak 21.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, kojem se pribraja dnevni odmor.
Tjedni odmor radnik koristi subotom i nedjeljom, osim u slučaju izvanrednih okolnosti (izleti, druženja s djecom
i roditeljima, sastanci i tome slično) kad Poslodavac može odlučiti da se rad obavlja i subotom.
Članak 22.
Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna.
Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora smatra da je radno vrijeme raspoređeno na pet radnih dana.
Duljina godišnjeg odmora iznad četiri tjedna, za svaku kalendarsku godinu, utvrđuje se po kriterijima formalnog
obrazovanja radnika, godinama navršenog radnog staža radnika, kao i posebnim zdravstvenim i socijalnim
prilikama radnika sukladno zakonu i podzakonskim propisima.
Članak 23.
Blagdani i neradni dani određeni zakonom ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje
godišnjeg odmora.
Članak 24.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da radi, a najmanje u
visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi
koja predstavljaju naknadu za rad).
Članak 25.
U slučaju prestanka ugovora o radu, Poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio pripadajući godišnji odmor
na koji je stekao pravo, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Naknada iz stavka 1. ovog članka određuje se u visini naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora,
razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.
Članak 26.
Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela.
Radnik može koristiti godišnji odmor u više od dva dijela samo u sporazumu s Poslodavcem.
Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na
godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na
godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.
Članak 27.
Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje Poslodavac u skladu s ovim Pravilnikom.
Poslodavac prijedlog rasporeda korištenja godišnjeg odmora sastavlja na temelju zamolbe radnika.
Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te
mogućnosti za odmor raspoložive radniku.
Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti
Poslodavca najmanje 3 dana prije njegovog korištenja.
Članak 28.
Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust)
do ukupno najviše sedam radnih dana godišnje za važne osobne potrebe, a osobito u svezi sa sklapanjem braka,
porodom supruge, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji.
Članak 29.
Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust.
Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako
zakonom nije drukčije određeno.
VII. ZAŠTITA ZAPOSLENIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD
Članak 30.
Zaposleniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti te je privremeno nesposoban za
rad zbog liječenja ili oporavka Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu u razdoblju privremene nesposobnosti
za rad zbog liječenja ili oporavka.
Zabrana iz stavka 1. ovog članka ne utječe na prestanak ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme.
Članak 31.
Zaposleniku koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne
bolesti, a za kojeg nakon liječenja, odnosno oporavka, ovlašteni specijalist medicine rada, odnosno ovlašteno
tijelo sukladno posebnom propisu, utvrdi da je sposoban za rad, ima se pravo vratiti na poslove na kojima je
prethodno radio, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, Poslodavac mu je dužan ponuditi
sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova.
Članak 32.
Radnik je dužan što je moguće prije obavijestiti Poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u
roku od tri (3) dana dužan je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom
očekivanom trajanju.
Ako zbog opravdanog razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu iz stavka 1. ovog članka, dužan je to učiniti što
je moguće prije, a najkasnije tri (3) dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao.
VIII. PLAĆE
Članak 33.
Za izvršeni rad na Poslodavac radnik ima pravo na plaću.
Visina plaće određuje se ugovorom o radu.
Članak 34.
Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada, a isplaćuje se u novcu.
Ako ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća i naknada plaće se za prethodni mjesec isplaćuje najkasnije
do 15. dana u idućem mjesecu.
IX. ZABRANA NATJECANJA ZAPOSLENIKA S POSLODAVCEM
Članak 35.
Radnik ne smije bez odobrenja Poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja
Poslodavac (zakonska zabrana natjecanja).
Ako radnik postupi protivno zabrani iz stavka 1. ovog članka, Poslodavac može od radnika tražiti naknadu
pretrpljene štete ili može tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov račun, odnosno da mu radnik
preda zaradu ostvarenu iz takvog posla ili da na njega prenese potraživanje zarade iz takvoga posla.
Pravo Poslodavca iz stavka 2. ovog članka prestaje u roku tri mjeseca od dana kad je Poslodavac saznao za
sklapanje posla, odnosno pet godina od dana sklapanja posla.
Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa radnik Poslodavca pismeno obavijestio da se bavi obavljanjem
određenih poslova, a Poslodavac od njega nije zahtjevao da se prestane time baviti, smatra se da je radniku dao
odobrenje za bavljenje takvim poslovima.
Poslodavac može odobrenje iz stavka 1. odnosno stavka 5. ovog članka opozvati, poštujući pri tome propisani ili
ugovoreni rok za otkaz ugovora o radu.
Članak 36.
Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu radnik ne smije
zaposliti kod određene pravne osobe koja je u tržišnom natjecanju s Poslodavcem te da ne smije za svoj račun ili
za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s Poslodavcem (ugovorna zabrana natjecanja).
Ugovor iz stavka 1. ovog članka ne smije se zaključiti za razdoblje duže od dvije godine od dana prestanka
radnog odnosa. Ugovor se mora sklopiti u pisanom obliku, a može biti sastavni dio ugovora o radu.
X. NAKNADA ŠTETE
Članak 37.
Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu Poslodavcu, dužan je
štetu naknaditi.
Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao.
Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici odgovorni i
štetu naknađuju u jednakim dijelovima.
Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno.
Članak 38.
Visina štete utvrđuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti, a ako ovih nema, procjenom.
Procjena visine štete može se povjeriti ovlaštenom sudskom vještaku.
Članak 39.
Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a štetu je
naknadio Poslodavac, dužan je Poslodavcu naknaditi iznos isplaćene naknade.
Članak 40.
Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim
propisima obveznog prava.
Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovog članka odnosi se i na štetu koju je Poslodavac uzrokovao radniku
povredom njegovih prava iz radnog odnosa.
XI. PRESTANAK UGOVORA O RADU
Članak 41.
Ugovor o radu prestaje:
(1) smrću radnika;
(2) istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme;
(3) sporazumom radnika i Poslodavca;
(4) otkazom;
(5) odlukom nadležnog suda;
(6) na drugi način predviđen zakonom.
Članak 42.
Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti zaključen u pisanom obliku.
Članak 43.
Ugovor o radu mogu otkazati Poslodavac i radnik.
Članak 44.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima
opravdani razlog, u slučaju:
(1) ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih
razloga (poslovno uvjetovani otkaz);
(2) ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina
ili sposobnosti (osobno uvjetovan otkaz); ili
(3) ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).
Članak 45.
O otkazu radniku odlučuje osnivač Poslodavca.
Otkaz radnika osnivaču može predložiti ravnatelj Poslodavca.
Članak 46.
Otkaz mora imati pisani oblik.
Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz.
Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje ugovor o radu.
Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.
Članak 47.
Odredbe koje se odnose na otkaz primjenjuju se i na slučaj kada Poslodavac otkazuje ugovor o radu i istodobno
predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).
O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku kojeg odrede
Poslodavac, a koji ne smije biti kraći od osam dana.
U slučaju otkaza ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora, rok od petnaest dana u kojem radnik može od
Poslodavac zahtijevati ostvarenje povrijeđenog prava teče od dana kada se radnik izjasnio o odbijanju ponude za
sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, ili od dana isteka roka koji je za izjašnjenje o dostavljenoj
ponudi odredio Poslodavac, ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka
ostavljenog roka.
Članak 48.
Radnik kojem Poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnoga rada, osim ako se ugovor o radu otkazuje iz
razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu
prethodnoga neprekidnoga trajanja radnog odnosa s Poslodavcem.
Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće
koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod
Poslodavca.
Ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. ovog članka ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je
radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
XII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA
Članak 49.
O pravima i obvezama koje iz radnog odnosa imaju radnici odlučuje Poslodavac, odnosno osoba koju na to
pisanom punomoći ovlasti Poslodavac.
Članak 50.
Odluke o pravima i obvezama radnika, uključujući i odluku o otkazu ugovora o radu, dostavljaju se radnicima u
poslovnim prostorima Poslodavca, za radnog vremena.
Poslodavca može Odluke dostavljati i poštom preporučenom pošiljkom s povratnicom ako za to postoji potreba.
Odluka se smatra dostavljenom ako je istu zaprimio odrasli član radnikovog kućanstva.
Ako dostava ne uspije na način iz stavka 2. ovog članka, odluka o pravu i obvezi radnika ističe se na oglasnoj
ploči Poslodavca.
Protekom roka od tri dana smatra se da je odluka o pravu, odnosno obvezi radnika dostavljena radniku.
Članak 51.
Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir
i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju
te prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima.
Diskriminacija iz stavka 1. ovog članka zabranjena je na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola,
jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u
sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.
Diskriminacijom iz stavka 1. ovog članka smatra se stavljanje u nepovoljniji položaj po osnovi iz stavka 2. ovog
članka kao i stavljanje u nepovoljniji položaj na temelju pogrešne predodžbe o postojanju osnove iz stavka 2.
ovog članka
Diskriminacija iz stavka 1. ovog članka zabranjena je u pogledu radnika i osobe koja traži zaposlenje kod
Poslodavca.
Poslodavac je dužan zaštititi osobe iz stavka 4. ovog članka od izravne ili neizravne diskriminacije na području
rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom
usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, u skladu s mjerodavnim zakonima.
Članak 52.
Poslodavac štiti dostojanstvo radnika za vrijeme rada, odnosno obavljanja posla, od postupanja nadređenih,
suradnika i osoba s kojima oni redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje
neželjeno i u suprotnosti s mjerodavnim zakonima. Poslodavac ne toleriraju bilo koje oblike diskriminacije,
uznemiravanja i spolnog uznemiravanja njegovih radnika, kao ni bilo koje oblike takvog postupanja radnika
Poslodavac prema studentima ili drugim osobama s kojima radnici Poslodavac dolaze u dodir tijekom njihovog
rada na Poslodavac.
Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja na način da Poslodavac radnicima
osigura uvjete rada u kojima oni neće biti izloženi uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju. Ova zaštita
uključuje i poduzimanje preventivnih mjera.
Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz članka 111. stavka 2. ovog
Pravilnika koje za cilj ima ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah,
neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za
cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili
uvredljivo okruženje.
Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveze iz radnog
odnosa te može biti razlog za otkaz ugovora o radu.
Protivljenje radnika postupanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ne predstavlja povredu
obveze iz radnog odnosa niti smije biti razlog za diskriminaciju.
Članak 53.
Ako Poslodavac u roku od osam dana od zaprimljene pritužbe radnika ne poduzme mjere koje su primjerene
određenom slučaju, sve radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ili ako je očito kako
mjere koje je poduzeo nisu primjerene, podnositelj pritužbe koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan, ima
pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da u daljnjem roku od osam dana zatraži zaštitu
pred nadležnim sudom.
XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 54.
Ovaj Pravilnik donosi Upravno vijeće Dječjeg vrtića.
Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se na način istovjetan načinu donošenja Pravilnika.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Dječjeg vrtića.
U Puli – Pola, dana 02. listopada 2013. godine.
Predsjednik Upravnog vijeća
____________________
Andrea Matošević